Svaki poslovni izazov lakše je savladati u timu, no taj tim mora biti ujednačen, snažan i efikasan. Svi članovi tima trebali bi biti ravnopravni, ali na način da jedni druge nadopunjuju. U engleskom jeziku postoji izraz equity, koji se razlikuje od equality; equality svakome daje jednake prilike i sredstva, dok equity pojedincu daje onoliko koliko mu je potrebno da bi se postigla jednakost uzimajući u obzir njegovu jedinstvenost. Upravo je to ključ sastavljanja uspješnog tima – uzimajući u obzir jedinstvenost svakog člana tima. No nije dovoljno oformiti dobar tim, već ga je potrebno i voditi. Kad se sve zbroji i oduzme, bez dobrog vodstva, ni najbolji tim neće dugo ostati najbolji.  

Malo tko ne zna da dobar leader ne može samo naređivati svome timu te iako nam se to mišljenje čini vrlo suvremenom idejom, zapravo se javlja već od davnih dana. Najveći vojskovođe nisu bili samo stratezi, već i ratnici te su jahali na čelu svoje vojske. Isto tako, dobar leader poslovnog tima ne odvaja se od njega, već se smatra njegovim dopunskim dijelom. Kao i u vojsci, leader tima postavlja ljude na određena mjesta ovisno o njihovim sposobnostima. Svatko će obavljati dio posla u kojem je najbolji – streličar će se baviti streličarstvom, a pješak direktnim sukobom. Ovakva strategija vodstva zove se strengths-based leadership, a temelji se na tome da leader prepoznaje i koristi snage svakog člana tima. Leader ne samo da prepoznaje snage svojeg tima, već otkriva i vlastite snage te tom spoznajom unaprjeđuje svoje vodstvo.  

Suprotna taktika bio bi klasičan leadership pristup. Jedan od češćih oblika klasičnog vodstva je tzv. authoritative leadership. Ovo je pristup u kojem leader ima apsolutno vlast, ne uzima u obzir savjete i mišljenja članova tima, već slijedi isključivo svoju ideju. Takav je pristup manje interaktivan te se često javlja praksa suprotna strengths-based leadership-u u kojoj se naglašavaju mane članova tima. Autoritativni leader smatra da naglašavanjem mana tima potiče tim da se poboljša i radi na sebi, no istraživanja su pokazala da je puno učinkovitiji oblik u kojem se timu pristupa pozitivno, naglašavajući njihove snage. U ovom igra ulogu još nekoliko faktora koje je Gallup definirao kao osnovne potrebe sljedbenika bilo kojeg leadera, a pogotovo poslovnog. To su: 

• povjerenje, 
• suosjećanje, 
• stabilnost, 
• nada. 

Istraživanja pokazuju da ukoliko leader osigurava ove sastavnice svojim sljedbenicima, oni će biti puno angažiraniji i efikasniji u poslu. Gallup izvještava da je 69% zaposlenika od onih koji su se izjasnili da im leader daje nadu u budućnost vrlo angažirano u svom poslu, a samo 1% od onih koji nemaju takve leadere se smatraju angažiranima. Ovakva Gallupova istraživanja jasan su dokaz kako je strengths-based leadership taktika puna prednosti u odnosu na klasičan leadership pristup. 

Kontaktirajte nas ako želite primjeniti strenghts-based leadership pristup u vaše timove i organizacije. 

Vaš StrenghtsAdria tim